Specijalistički pregled – neurološki
Neurološki pregled je specijalistički pregled kojim se procjenjuje funkcija središnjeg i perifernog živčanog sustava. To je često prvi i najvažniji korak u razjašnjavanju simptoma i odluci o tome treba li daljnja obrada.
Što je anamneza?
Anamneza je razgovor liječnika i pacijenta o tegobama zbog kojih pacijent dolazi. Razjašnjava se kada su smetnje počele, kako su se razvijale, koliko traju, kako utječu na svakodnevno funkcioniranje te postoje li okolnosti koje ih pogoršavaju ili ublažavaju. U neurologiji je upravo anamneza jedan od najvažnijih dijelova pregleda jer opis simptoma često već usmjerava prema mogućem uzroku tegoba.
Osim sadašnjih tegoba, uzimaju se i podaci o ranijim bolestima, lijekovima koje pacijent uzima, ranijim pretragama te obiteljskoj anamnezi. Obiteljski podaci mogu biti važni, primjerice kod moždanog udara, povišenog vaskularnog rizika, demencije, Parkinsonove bolesti, migrene i nekih drugih neuroloških stanja.
Što se radi tijekom neurološkog pregleda?
Nakon razgovora slijedi klinički pregled. Ovisno o tegobama, procjenjuju se stanje svijesti, funkcija moždanih živaca, gruba i fina motorika, mišićna snaga, refleksi, osjet, koordinacija, ravnoteža, hod te, prema potrebi, kognitivne funkcije. Pregled se ne provodi uvijek jednako kod svakog pacijenta, nego se prilagođava simptomima i kliničkoj sumnji.
Može li se pregled proširiti kod sumnje na određene bolesti?
Da. Kod sumnje na pojedina neurološka stanja pregled se može ciljano proširiti. Primjerice, kod zaboravljivosti i sumnje na kognitivni poremećaj mogu se provoditi testovi procjene kognitivnih funkcija, a kod sumnje na Parkinsonovu bolest dodatno se procjenjuju usporenost pokreta, tremor, ukočenost i hod. Kod određenih tipova vrtoglavice dijagnoza se u velikoj mjeri, a ponekad i isključivo, postavlja na temelju anamneze i neurološkog pregleda.
Kod kojih simptoma ima smisla učiniti neurološki pregled?
Neurološki pregled preporučuje se kod trnaca, slabosti ruku ili nogu, nestabilnosti pri hodu, tremora, usporenosti, zaboravljivosti, smetnji govora, dvoslika, prolaznih neuroloških ispada i drugih tegoba koje mogu upućivati na poremećaj živčanog sustava.
Što se može saznati neurološkim pregledom?
Neurološki pregled može pomoći pokazati postoji li neurološki poremećaj, gdje se problem najvjerojatnije nalazi i koja daljnja obrada ima smisla. Kod nekih neuroloških bolesti dijagnoza se u velikoj mjeri, a ponekad i isključivo, postavlja na temelju kliničke slike i neurološkog pregleda. Upravo zato kvalitetno uzeta anamneza i pažljivo učinjen pregled imaju posebnu vrijednost.
Koliko traje neurološki pregled?
Neurološki pregled može trajati od petnaestak minuta do sat vremena, ovisno o tegobama, složenosti slučaja i potrebi za detaljnijom procjenom.
Sveobuhvatna medicinska skrb počinje točnom dijagnozom. Naš je zadatak slušati, ispitati i liječiti — precizno i s brigom.